Svi ponekada imamo i lepe i ružne emocije. Kada smo srećni često taj osećaj delimo sa najbližim osobama. A kada smo tužni, uplašeni, depresivni, besni, povlačimo se u sebe i taj osećaj ne delimo ni sa kim. Potreban nam je savet ili mišljenje nekoga ko je stručan da nam pomogne ali se ne usuđujemo ikoga da pitamo. Razlog znamo samo mi. Od danas na našem sajtu imate mogućnost da uz najveću diskreciju - uz šifru, postavite pitanje stručnjaku psihologu- psihoterapeutu i da pročitate odgovor. Koristeći šifru zadržavate potpuno pravo na diskreciju a stručan odgovor dobijete na našem sajtu u roku od 48h.


Da li vi licno smatrate da je sramota otici kod psihologa?

DA
NE
NEODLUCAN/NA


Rezultati

Ukupno: 2714
Juče:

Danas: 2714


 



PSIHOLOG RADMILA GRUJIČIĆ
psihopomoc2012@yahoo.com

Pratite nas na Facebook-u


 

Kako se leče fobije

 

Postoji više načina i terapija.Relaksacija je jedan od prvih oblika liječenja fobija u kom sama osoba pokušava da razbije začarani krug u kome živi.Međutim većini ljudi je potrebna stručna pomoć psihijatra tj. psihoterapija.Nekad je čak potrebno da osoba koristi i propisane lijekove,sedative, sretstva za smirenje.Iako različite terapije mogu biti djelotvorne, smatra se da su neki tipovi terapija najbolji za riješavanje pojedinačnih problema.Za panične poremećaje i fobije najdjelotvornije su spoznajno-bihejvijorističke terapije i desenzitizacija.


U spoznajno-bijhevijorističkim terapijama se ne istražuju samo misli i iskustva pojedinca, već i ponašanja koja uzrokuju stresne situacije.Bijevijoristi smatraju da je svako ponašanje rezultat učenja i da se "abnormalno" ponašanje može zamijeniti odgovarajućim.

Desenzitizacija je pojam koji je uveo južnoafrički psihijatar Joseph Wolpe 1950 i jedna je od najdjelotvornijih terpija.Odnosi se na učenje ljudi da budu opušteni u sitacijama koje ih inače plaše.Riječ desenzitizacija pretstavlja težnju da se ljudi učine što manje osjetljivim na odgovarajuće situacije koje ih plaše.Terapija se sastoji iz sledećih koraka:

1. psihijatar sa pacijentom pravi hijararhijsku piramidu situacija koje najviše izazivaju strah ( npr. za osobu koja se boji paukova na vrhu te piramide će se vjerovatno nalaziti situacija u kojoj on drži pauka),

2.koristeći neku relaksirajuću terapiju terapeut opušta pacijenta i onda od njega traži da zamisli neku od situacija iz piramide, krećući se od najmanje "strašnih" ka "strašnijim" ( npr. osoba će prvo zamisliti pauka na slici, pa daleko od sebe, pa kako mu se pauk približava) ukoliko pacijent postane anksiozan terapeut će mu reći da prestane razmišljati o tome.Ovo se ponavlja više puta dok se osoba ne oslobodi straha pri pomisli na datu sitaciju,

3.tehnika suočavanja pacijenta sa situacijuom koje se plaši zove se suočavanje "in vivo".Terapeut će pokazati kao se treba ponašati u datoj situaciji, ako se nositi sa njom ( npr. odvešće pacijenta u neki park gdje se nalaze paukovi, cilj će mu biti da se približi i dodirne pauka).Ova metoda se ne može uvijek primijeniti jer postoje iracionalni strahovi,koji se ne mogu modelirati.

Autorsko pravo preuzetog teksta je :  http://www.znanje.org Gde možete naći više informacija




Sva prava Zadržana Agencija 'Autentik'